Velimir Srića
Životopis:
Velimir Srića je završio Ekonomski fakultet i magisterij na FER-u. Kao Fulbrightov stipendist stekao je MBA na Columbia University, New York i doktorat iz menadžerske informatike. Konzultant je iz menedžmenta i informatike u nizu tvrtki kao Coca Cola, Fina, Gorenje, dm, INA, PBZ i Krka. Bio je direktor Zavoda za informatičku djelatnost, Predsjednik Komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku i član Hrvatske vlade. Programski je direktor privatne konzultantske tvrtke za digitalne inovacije i razvoj menadžmenta. Vodio je Radnu grupu za strategiju informatizacije Hrvatske i bio predsjednik Skupštine grada Zagreba. Objavio je sedamdesetak knjiga i preko petsto članaka, a koautor je i Međunarodne enciklopedije menadžmenta. Redoviti je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na UCLA (University of California at Los Angeles) i na Renmin sveučilištu u NR Kini, a predavao je na sveučilištima u Shanghaiju, Budimpešti, Dubaiju, Grazu, Mariboru, Rijeci, Sarajevu, Splitu i Osijeku. Ekspert je Svjetske banke za Change Management, član Europske akademije znanosti i umjetnosti te Komisije za Digitalno društvo pri ICC (International Chamber of Commerce).
Sažetak ideje:
„Kako spasiti svijet koji se raspada“
Nakon kratke analize što sa svijetom oko nas ne valja, opisat ću rješenje temeljeno na TEST vrijednostima (Trust – povjerenje; Empathy – empatija; Sustainability – održivost i Transparency – transparentnost).
Petra Cicvarić
Životopis:
Rođena u Osijeku 1986., kazališna i televizijska glumica. Petra je magistrirala glumu i lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a trenutno je zaposlena u Gradskom kazalištu Zorin Dom u Karlovcu. 2016.godine dobila je 3. nagradu na festivalu za dječju književnost Mali Marulić, za tekst u “U potrazi za slovom R”, a 2018.godine nagradu Hrvatskog glumišta za najbolju glumicu u istoimenoj predstavi. 2017.godine dobila je nagradu na Naj,naj,naj festivalu za tekst “Tko nema u vugla, googla”, a 2019. prvu nagradu Mali Marulić za dječji tekst “Na tragu”.
Sažetak ideje:
“Ispričat ću vam priču”
Ispričat ću vam priču o tome zašto trebamo pričati (i slušati) priče. O tome kako nas priče povezuju, a kako pomažu našoj djeci u odgoju i razvoju. Dat ću sve od sebe da se zaljubite u kazalište i da dovedete svoje dijete ( i dijete u sebi) na neku od naših predstava.
Davor Horvatić
Životopis:
Horvatić Davor, je izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje obavlja u području fizike elementarnih čestica te u području kompleksnih sistema i mreža s primjenom u ekonomiji, sociologiji i medicini. Objavio je četrdeset znanstvenih rada koji su citirani više od dvije tisuće puta. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti. Održao je više stotina popularnih predavanja te snimio desetak radijskih i televizijskih emisija. Suautor je osnovnoškolskih udžbenika fizike za sedmi i osmi razred.
Sažetak ideje:
“Rani svemir i globalna ekonomija”
U potrazi za strukturom materije matematika je jedini pouzdani jezik, a matematičke jednadžbe kojima opisujemo jedan dio fizike često se pokažu korisnima u drugom području. Postoje i ekstremniji slučajevi, kao otkriće statističke fizike J.C Maxwella potaknuto aktuarstvom i sociologijom. U znanosti takve analogije nisu neuobičajene. Ispričat ću vam kako me istraživanje fenomena u ranom svemiru potaklo na istraživanje robusnosti ekonomskih struktura i njihove otpornosti na tržišne nestabilnosti.
Matejka Buča
Životopis:
Matejka Buča rođena je u Karlovcu 1983. godine. Nakon završene Opće Gimnazije, upisala je Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirala na smjeru Marketing 2005. godine. Karijeru je započela iste godine kao asistentica marketinga u Styriji, najvećoj hrvatskoj medijskoj kompaniji gdje je 2010. godine osnovala te idućih pet godina vodila odjel digitalnog marketinga. Nakon rođenja kćerkice, mijenja posao te se zapošljava u Francku na istoj poziciji, mijenjajući industriju ali ne i struku. Paralelno, od 2013. godine vodi vlastiti blog o hrani Like chocolate koji biva prepoznat u javnosti te postaje jedan od najpoznatijih u ovoj niši zbog kvalitetnih recepata, fotografija i videa, detaljnih pojašnjenja te modernog dizajna. Početkom 2018. godine rađa druge dijete te nastavlja razvoj bloga, koji joj donosi i dodatne angažmane te mogućnost osnivanja vlastitog studija za sadržajni marketing pod imenom Koohinja. Danas živi u Zagrebu sa suprugom i njihovo dvoje djece te, uz vođenje Koohinje i bloga, radi na izdavanju vlastite kuharice koja se očekuje krajem godine.
Sažetak ideje:
“Kako nam djeca oblikuju karijeru”
Moja priča lako bi se mogla sažeti u temu ‘kako od hobija stvoriti uspješan posao’, no stvari nisu tako jednostavne – jer sam mama. Iako je za većinu majki ono najljepše i najvažnije iskustvo u životu, majčinstvo može ostaviti velike posljedice na razvoj karijere zbog prekida kontinuiteta rada i napretka, kao i zbog promjene životnih prioriteta. No što ako, potpuno nesvjesno, naša djeca svojim malim, velikim životima usmjeravaju tu karijeru na bolje? Što ako inspiriraju promjenu? Raditi ono što voliš izuzetno je, no kako doći do toga – treba li nas ponekad malo pogurnuti? U mom slučaju, da, a pogurnula su me moja djeca.
Pričat ću vam kako, koliko i zašto su oni utjecali na razvoj moje karijere, kako su me upravo oni doveli do posla koji volim te koliko svojim utječu na odluke koje donosim u poslu?
Antun Alegro
Životopis:
Antun Alegro izvanredni je profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje istraživanja mu je botanika, odnosno flora i vegetacija Hrvatske i jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na Dinarski prostor, vodenu vegetaciju i floru mahovina, te ekologiju kopnenih ekosustava. Predaje nekoliko kolegija vezanih uz različite aspekte botanike, a uključen je u mnogobrojne istraživačke projekte i projekte vezane uz zaštitu prirode i biološke raznolikosti. Objavio je stotinjak znanstvenih radova, suautor je nekoliko knjiga i većeg broja poglavlja u knjigama.
Sažetak ideje:
Biološka raznolikost – što je to i zašto ne možemo bez nje?
Pojam biološka raznolikost je tokom posljednja dva desetljeća od gotovo nepoznatog postao jedan od sveprisutnih pojmova. Međutim, što znamo o sadržaju tog pojma? Jesmo li kadri u par riječi objasniti što on znači i na što se odnosi? Ankete u nekoliko europskih država su pokazale da iako građani taj pojam cijene, zapravo vrlo slabo razumiju što se iza njega krije. Stoga je cilj mog izlaganja da ukratko prikažem tri razine biološke raznolikosti (geni, vrste i ekosistemi), te ukažem zašto je ona od presudne važnosti za naš opstanak i ugodan život na Zemlji.